Kampanjola je jedino hrvatsko craft pivo od ječma iz vlastite proizvodnje

Članka prenosimo iz Glasa Istre

"Kampanjola gre u ten smjeru da je bitna baza, fundamenti. Fundamenat je zemlja, iskonska 'stvar' bez koje nema ničega. 2022. posijali smo svoje žito kako bi dobili slad koji je bazna sirovina u biri", zadovoljno objašnjava Darko Pekica u skladištu Kampanjole, craft pivovare u Savičenti gdje nas je dočekao drugi "Kampanjolac", Dorian Siljan.

- Kada smo krenuli u proizvodnju bire, ideja je bila da krenemo od vlastite sirovine, ali nismo znali da će to biti tako komplicirano. Bavimo se poljoprivredom i žito možemo uzgojiti, no u počecima nismo znali da treba napraviti i slad. Sada nakon par godina odlučili smo se na veliki korak da sami to napravimo. Malo se odužilo, što je možda i dobro jer smo u tih par godina sredili pogon za proizvodnju bire i naučili raditi pravu biru. Sazrjeli smo i mi, kaže Dorian Siljan.

Dodaje da je proizvoditi slad u Hrvatskoj vrlo teško jer imamo samo jednu sladoranu u Novoj Gradiški, no u njoj se mogu prerađivati samo velike količine pa su morali naći manju i to preko granice. "S obzirom da u Hrvatskoj postoji samo jedna sladorana i njihov šarž ne gre ispod 300 tona, osim toga ne dela ekološku preradu, a mi smo mali proizvođači i napravili smo samo 20 tona svoga žita, poslali smo ga u malu sladoranu u Njemačkoj koja se bavi malim proizvođačima. Oni su napravili slad u 11. mjesecu i sada imamo za lito dan", zadovoljno će Pekica u velikom skladištu punom slada koji će se uskoro "skuhati" i završiti u zavodljivim bocama Kampanjole.

- Koliko znamo, jedini u Hrvatskoj proizvodimo biru iz svoga slada, otkriva Pekica. "Une ki delaju biru to baš i ne zanima, a nas upravo to zanima. Meni bez sirovine, osnovne sirovine, to nije gušt", priča mi Pekica dok hodamo među kotlovima iz kojih će uskoro izaći pivo od njihova žita. Jednostavnost i izvornost domaćeg proizvoda ocrtava se u činjenici da pivo ima samo četiri standardna sastojka: ječmeni slad, hmelj, kvasac i vodu. Finalni proizvod je nepasteriziran i nefiltriran, a to daje okusu puninu i slojevitost.

- Ljudi koji delaju biru u temu su ili zbog biznisa ili zbog gušta, a mi smo poljoprivrednici i nama je baza zemlja. Želimo za konačan proizvod sve proizvesti. Vjerojatno ćemo i hmelj za koju godinu. Dorian i ja se bavimo zemljom. On se bavi povrtlarstvom, a ja više stočarstvom i žito sijemo već godinama, a ovo je pivsko. Ali, ovo je proizvedeno na ekološki način što je još korak više, priča Pekica dok u kotlu sada priprema sir. Otkriva da je princip u proizvodnji piva i sira sličan: nakon dva mjeseca znaš kakav si proizvod dobio.

Organsko pivo proizvodi se od hmelja i ječmenog slada iz eko-uzgoja, što znači da se za dobivanje sirovine ne koriste kemijska zaštitna sredstva (pesticidi i herbicidi) i mineralna gnojiva. To je važno, jer se ječam u pravilu uzgaja tako da se u intenzivnoj poljoprivredi koristi puno zaštite i gnojidbe. Kako sve ne bi ostalo na riječima, Kampanjola Eko Bira posjeduje i Ekološki certifikat HR-EKO-09. Certifikat garantira da sladovi, nezaslađene žitarice i hmelj dolaze iz ekološkog uzgoja te da su proizvedeni u skladu s održivom poljoprivrednom praksom.

- Nema pesticida, nema herbicida. Iako svi zaboravljamo šta to znači i mislimo da smo lažni i da se pravimo važni s ekološkim, kada kupujemo pivo ne razmišljamo što se u njemu nalazi. U poljoprivredi se koristi toliko herbicida, pesticida i umjetnih gnojiva i žito koje nema ekološki certifikat je toliko istretirano da je veliki upitnik koliko zagađujemo okoliš da bismo popili jednu biru. Mi smo dokazali da se u Istri more proizvesti ekološko žito, ponosno će Pekica i Siljan.

Na upit je li Istra pogodna za žito, kažu da neće ostvariti prinose kao u Slavoniji, no misle da će kvalitetom biti bolji. Kvantiteta ne znači kvalitetu. U ovoj priči to znači da zemlja koja da puno, ne znači da će dati i kvalitetno. "Mislim da naša crljenica ima za žito dobre kvalitete ča ćemo sada dokazati, ja se nadam", šali se Pekica. Posadili su oko šest hektara od čega su dobili oko 20 tona žita, koji se iz Njemačke vratio u obliku slada. To je pilsner slad koji najviše koriste. Sladak je, drugačiji od običnog, neprerađenog žita koje je tvrdo. Za sve recepte je zadužen Dino Ceran, odnosno Dino Grgorović iz Cera koji biri daje onaj "touch" po kojem je Kampanjola postala mala-velika ozbiljna, autentična i iskrena pivska priča koja se gušta u finim čašama.

Kampanjola u Savičenti više je od craft pivovare, to je ona mala predana i radišna Istra koja daleko od lake zarade rentijerstva stvara autentičan proizvod u manufakturi, ispred svoga vremena. Njezini su samozatajni i radišni vlasnici shvatili da je budućnost, odnosno sadašnjost u ekologiji i autentičnosti koja dolazi samo ako nešto radiš sa srcem.

(Glas Istre, Lara Bagar)